Nadređena Kategorija: Participatory methods

Participativni proračun

OPIS

Participativno budžetiranje je proces demokratskog promišljanja i donošenja odluka te vrsta participativne demokracije u kojoj građani odlučuju kako raspodijeliti dio javnog proračuna. To omogućuje poreznim obveznicima da surađuju s vlastima kako bi donosili odluke o proračunu koje imaju utjecaj na njihove živote.

Jedna od najvažnijih referenci za ovu metodu je Porto Alegreov primjer (Smith i Fletcher, 2016). Još jedan, koji uvodi i elemente e-demokracije i teritorijalne podjele, je Francuski PB (Participativno Budžetiranje). Prvi dokumentirani PB pokus, koji je postao primjer dobre prakse, proveden je u Brazilu, u gradu Porto Alegreu 1989. godine. Nakon toga, ovaj tip demokratskih, savjetodavnih sustava implementiran je u mnogim drugim urbanim područjima i naseljima  svijeta. Općenito, PB se koristi pretežno unutar malog geopolitičkog područja, fokusirajući se uglavnom na lokalne općine i srednje/velike gradove, ali nikada na čitavu državu. Razlog tome je objasnio Pateman (2014), koji ističe činjenicu da rad u malim jedinicama poboljšava suradnju i jednakost, što se posljedično odražava na učinkovitost i veću uključenost javnosti u lokalnu zajednicu. Zato je jedan od izazova primijeniti ovu metodu unutar veće urbane sredine.

  • Ova se metoda koristi kako bi se poboljšala uključenost građana u upravljanje javnim resursima, na kolaborativni način, potičući prikupljanje mišljenja o trošenju gradskog proračuna, ili jednog njegovog dijela.
  • Doprinosi jačanju suradnje i jednakosti, što se posljedično odražava na učinkovitost i veću uključenost javnosti u lokalnoj zajednici. Time se promiče preraspodjela raspoloživih resursa temeljem konsenzusa između uprave i građana, te se izbjegava da javne vlasti jednostrano odlučuju o tome koliko se troši u okviru određenih priorita i unutar tematskih ili geografskih područja.
  • Participativno budžetiranje omogućuje uključivanje građana na način da mogu predlagati i glasovati za gradske projekte, a ne samo sudjelovati u raspravama u kojima se identificira njihova važnost.
  • U slučaju kada participaciju treba defragmentirati i predstaviti identificiranoj skupini građana, kako bi se omogućila rasprava i prepoznavanje prioriteta na kolektivnoj razini.
  • Reducirati, barem u određenim aktivnostima, činjenicu da gradska uprava jednostrano odlučuje o prioritetima i utječe na projekte unutar određenih tematskih cjelina ili geografska područja.
 

ZA KOGA ?

PB proces može se komunicirati putem online i offline kanala, komunikacijskim aktivnostima usmjerenim na ciljnu skupinu. Vlastiti komunikacijski kanali važni su kako bi istaknuli osjećaj obaveze i osigurali brendiranje javnog tijela.

 

RESURSI

Izravna potpora od strane javne uprave, te informacije o proračunskom procesu i proračunskim podacima

  • Profesionalni facilitatori za planiranje cjelokupnog procesa i organiziranje javnog susreta s građanima
  • Stručnjaci za radionice namjenjene različitim podskupinama
  • Gradski podaci i dokumentacija
  • Fizička mjesta susreta
  • Komunikacijski menadžer za upravljanje mrežnom platformom i društvenim mrežama
  • Online participativna platforma (za vizualizaciju proračunskih podataka, za opisivanje zajednički razvijenih projekata te za glasovanje)
  • Mrežna stranica koja podržava komunikaciju i storytelling.
 

PRIPREMA PROCESA

FACILITATOR

Cjelokupno planiranje i izvršenje PB facilitirati mogu stručnjaci za profesionalno savjetovanje. Susreti s građanima u pravilu su mnogo učinkovitiji pod vodstvom profesionalnih facilitatora: potiče se i razvija pozitivna i produktivna rasprava sa sudionicima, uz partcipativne instrumente i tehnike (platno, prezentacija, grupni rad). Cilj ovih sastanaka je potaknuti sudionike da se bave problemima koje generira iskustvo življenja u gradu, te ih skupiti  u set 'početnih ideja'. Početne ideje potom se razvijaju u posebne razvojne projekte, interventne projekte i nadzorne projekte.

Pored toga, predlaže se osnivanje pomoćnih skupina, koje bi organizirali i vodili građani, baveći se podzadacima i/ili specifičnim pitanjima, s ravnopravnim facilitatorima izabranim unutar skupine.

SVRHA

Cjelokupni proces PB-a je prikupiti ideje građana, grupirati ih i zatim ih razviti u posebne razvojne, interventne i nadzorne projekte.

Svrha mora biti interno razjašnjena, s grupom dionika PB-a, od samog početka planiranja procesa.  Također, može obuhvaćati određeno geografsko područje i (grad, okrug, gradska četvrt) ili/i poseban sektor uprave (npr. aktivnosti poboljšanja socijalne skrbi u gradu, unaprjeđenje alternativnih prijevoznih sredstava, itd.). Svrha mora biti jasna (i koherentna) i eksterno , kada se počinje komunicirati s građanima.

Dionici PB-a moraju biti angažirani u definiranju svrhe, uzimajući u obzir sve potencijalne prednosti/nedostatke sustava PB.

DEFINIRANJE VREMENSKOG OKVIRA I LOGISTIKE

Logistika sastanaka važna je za realizaciju projekta PB. Općenito, sudionici bi mogli biti podijeljeni u 10-15 različitih skupina, a svakoj od njih se dodjeljuje posebna fizička lokacija sastanka, ovisno o tome iz kojeg područja grada dolaze. Ovaj posljednji aspekt ključan je za učinkovitost projekta, koja proizlazi iz izravnog interesa građana. Grad Milano se, u namjeri riješavanja problema manjinskog stanovništva, obratio raznim zajednicama, te dosegao ukupno 60 članova iz 12 različitih manjinskih skupina. Svaka od njih samostalno je  sudjelovala na sastancima. Razne dobrotvorne i druge udruge pomogle su gradskim vlastima da stupe u kontakt s pripadnicima manjina.

PRETEĆA DOKUMENTACIJA

Kao što je već spomenuto, PB uspostavlja interaktivni/komunikacijski kanal s građanima, koji se sastoji od fizičkog događaja (susreta, sastanaka) uz podršku online alata, ne samo kako bi se omogućilo glasovanje o njihovim prijedlozima, već kako bi se uspostavio komunikacijski kanal koji će građanima osigurati relevantne informacije i odgovarati na postavljena pitanja.

Iz tog je razloga potrebno je uspostaviti PB mrežnu stranicu ili platformu (što može biti i pododjeljak na institucionalnoj mrežnoj stranici) u cilju pružanja podataka i dokumenata potrebnih za pokretanje  participativnog procesa, s barem jednom adresom e-pošte na koju građani mogu proslijediti pitanja.

Dodatno, kako bi se poboljšala interakcija s građanima, kanali društvenih mreža, kao što je Facebook i Twitter, mogli bi biti korisni za dijeljenje i mrežni rad na projektnim prijedlozima (npr. Slack ili Google Docs), s online skupinama građana.

POZIV SUDIONICIMA

Cilj PB-a je uključivanje najmanje 2-3% ciljane populacije (grada, četvrti, okruga), stoga bi pozivi trebali biti usmjereni na veliki dio građana, čak i ako je odaziv nezadovoljavajuć te ako samo manji dio populacije izrazi želju da sudjeluje u radnim grupama. 

Interakcije s njima i između njih su sljedeće:

  • Rasprava, dijalog ili promišljanje
  • Izrazite mišljenje/preferencije
  • Slušajte/gledajte kao promatrač

POSTAVLJANJE OKRUŽENJA

Uspostavite komunikacijske smjernice za sve. Navedite jasno cilj PB-a, zapišite ga i stavite na zid. Neka tu ostane do kraja participativnog procesa.

Komunicirajte i učinite dostupnim sve informacije. Nitko nije isključen, a ukoliko netko nije prisutan na sastanku, još uvijek je korisnik tog procesa, tako da se može uključiti kasnije, ili barem ostati informiran.

PB se obično promovira od strane javne vlasti, stoga nastojte ujednačiti formalne zahtjeve javne vlasti s neformalnim potrebama građana, ne trošeći previše njihovog vremena.

Organizirajte sastanak kada potencijalni sudionici mogu prisustvovati, razmislite o svojoj ciljnoj skupini, pokušajte planirati sastanak imajući u vidu različite ciljne skupine. Možda je bolje organizirati dva sastanka kako biste dali priliku svima koji žele sudjelovati.

 

PROVEDBA PROCESA

  • FAZA 1 – ‘'Slušanje: javni sastanci za prikupljanje potreba’
    Predstavnici lokalne vlasti organiziraju i zakazuju nekoliko sastanaka, a sudjelovanje na tim javnim raspravama mora biti otvoreno za širu javnost. Rezultat tih susreta su prikupljenje potrebe sudionika.
  • 2. FAZA - 'Co-design: radionice za oblikovanje intervencija'
    Preraspodjela prikupljenih prijedloga građana, njihovo oblikovanje i grupiranje manjih prijedloga u veće. Rezultat sastanaka u Fazi 2 su projekti koji će se unaprijediti u fazi glasovanja (faza 3).
  • 3. FAZA – 'Glasovanje: odabir projekata koji će se provesti'
    Projekti iz faze 2 trebali bi biti dostupni svakom građaninu (online alati mogu biti od velike pomoći u tome, te u upravljanju komunikacijom). Ova faza je u osnovi proces potpore građanima, u određenom vremenskom razdoblju, i može se provoditi online ili offline. U procesu glasovanja treba uzeti u obzir različite ciljne skupine i starosnu dob stanovništva, s ciljem prikupljanja najvećeg mogućeg broja glasova ciljane populacije (2-3% stanovništva urbanog područja smatra se polaznom osnovom)
  • 4. FAZA – 'Ishodi: ažuriranje projekata i odgovornost'
    Ishod procesa glasanja mora biti objavljen online s detaljnim opisom svih projekata i broja glasova koji su ostvarili. Pored toga, službena publikacija s popisom pobjedničkih projekata te njihovim opisima mora biti objavljena na službenim mrežnim stranicama jedinice lokalne vlasti.
 

DOKUMENTIRANJE I RAZMIJENA REZULTATA

Ishod procesa glasanja mora biti objavljen online s detaljnim opisom svih projekata i broja glasova koji su ostvarili. Pored toga, službena publikacija s popisom pobjedničkih projekata te njihovim opisima mora biti objavljena na službenim mrežnim stranicama jedinice lokalne vlasti.

Uz podršku komunikacijskog menadžera rezultati se mogu objaviti unutar dostupne online platforme i putem najčešće korištenih društvenih mreža.

Na online participativnoj platformi rezultate glasovanja potrebno je opisati i pohraniti, kao i sve prijedloge projekata koji su razvijeni unutar procesa, kako bi svjedočili provedenoj participaciji.

Na tematskoj mrežnoj stranici (participativnoj platformi), koju je potrebno održavati idućih nekoliko godina, treba održati komunikaciju s građanima korištenjem storytelling-tehnike. To uključuje i integriranje kratkih video zapisa sudionika, te dokazima (ako je moguće) o učincima procesa PB-a na proračun projekta (čak i nakon nekoliko godina). 

Ne zaboravite da su građani ti koji su sudjelovali u sukreiranju projekta, te da su, kao rezultat participativnog procesa, ti projekti isporučeni. Definirajte proces praćenja čak i nakon završetka PB. Ukoliko se izostavi, to može predstavljati problem u budućnosti.
Praćenje se može obaviti na nekoliko načina:

  • Javno izvješće
  • Javna saslušanja ili sastanci
  • Uz pomoć suvremenih medija (npr. putem online platformi, slanjem poruka itd.)
 

IMPLEMENTACIJSKI SAVJETI

  • Socijalna i ekonomska pitanja. Općenito gledajući, većina odabranih projekata ima za cilj učiniti grad ili područje ugodnijim, modernijim i ljepšim, ali neki se zapravo bave ozbiljnim socijalnim ili ekonomskim pitanjima. Takve projekte potrebno je čim prije razviti, odmah po oblikovanju ideje, kako bi se smanjila mogućnosti odbacivanja iz razloga što je projekt preskup ili se nalazi izvan gradske nadležnosti.
  • Potrebno je uzeti u obzir razinu moći koja se daje građanima u PB procesu pri odabiru tema i prioriteta. Trebalo bi raspraviti da li bi se, primjerice, projekti obnavljanja infrastrukture, kao što su popravci zahoda u školi, trebali prepustiti procesu odabira unutar PB-a, ili je to održavanje kvalitete infrastrukture odgovornost Grada.
  • Razmotrite prakse i procese kako biste izbjegli nepravilnosti u glasovanju, posebno putem online platformi. Iako funkcionalnost online/mobilnog glasovanja povećava inkluzivnost i 'pametnost' PB-a, s druge strane ona utječe na poteškoće u praćenju i osiguravanju pravila 1 građan = 1 glas. U biti, online glasovanje povećava rizik od prijevara obično osmišljenih kako bi doveli do neuravnotežene podrške određenih projekata PB-a. Međutim, nepravilnosti u glasovanju mogu se dogoditi i na fizičkim lokacijama. Potrebno je pažljivo upravljati onim procesima gdje izbor biračkog mjesta može utjecati na potporu projekata. Od vitalne je važnosti uspostaviti i provoditi propise kako bi se uvijek održao legitimitet PB procesa.
  • Za proces PB treba vremena. Ukoliko započinjete PB proces trebate biti svjesni da će to trajati dulje od regularnog procesa odlučivanja. No, taj bi nedostatak trebalo staviti u odnos s potencijalnim problemima koje uvjetuje neparticipativni proces. Analize projekata koje se izrađuju untar javnih službi često mogu biti precijenjene ili podcjenjene zbog nedostatka sredstava, vremena, znanja ili informacija, a to, u konačnici, može uzrokovati kašnjenja u izgradnji ili donošenje pogrešnih odluka. PB  treba više vremena, ali odluke i projekti mogu imati veći utjecaj na cijelo urbano područje.
  • Komunikacija, komunikacija, komunikacija. Sudionici/građani trebaju biti upućeni u rezultate, inače neće vidjeti prednosti sudjelovanja i ulaganja svog vremena. Isto tako, promjene u posljednjem trenutku mogu biti štetne za proces jer pokazuju nepravilnosti i diskontinuitet. Ukoliko postoji potreba za izmjenom, to treba ranije iskomunicirati svim sudionicima procesa.
 

LITERATURA I IZVORI

  • Paris PB Overview:  https://budgetparticipatif.paris.fr/bp/plugins/download/PB_in_Paris.pdf
  • APUR (2017). « La ville autrement: Initiatives citoyennes // Urbanisme temporaire //
  • Baiocchi G. (2003). « Participation, Activism, and Politics : the Porto Alegre experiment and deliberative democratic theory. » Politics & Society 29(1) : 43-72
  • Carrel M. and Houard N. (2012). La participation des habitants: trois pistes pour rénover la politique de la ville, Paris, Centre d’analyse stratégique, note d’analyse, n° 278.
  • Shah A, ed. (2007). Participatory Budgeting. Washington D.C.: The World Bank
 

External Links

“I Count, I Participate, I Decide” - Participatory Budgeting in Milan, Italy

 

SHOWCASE PARTICIPATORY BUDGET

“RIVAPARTECIPA 2018”- A participatory budget initiative