Nadređena Kategorija: Participatory methods

PRIMIJER SLUČAJA Projekt u jednom danu

NAZIV: Projekt u jednom danu Trento, Kosice, i Vas County.

1. KRATKI OPIS PROBLEMA/IZAZOVA

Interreg CE projekt URBAN INNO proveo je metodu Projekt u jednom danu u tri različita regionalna pilot projekta: Trento (IT), Košice (SK) i regija Vas (HU).

U Trentu je metoda korištena kako bi utjecala na razvoj politike i upravne odluke lokalnih vlasti, na način da se prikupe ideje koje dolaze iz civilnog društva iz područja koje su građanima od značaja (urbanistički razvoj ili nove usluge pametnog grada). Primjena metode posebno je ukazala na određene elemente iz tehnike 'Design Thinking’, metodologije koja bi se mogla spojiti s metodom Tvornicom vizija (eng. Vision Factory) ili metodom Projekta u jednom danu. Primjenom tih metoda može se razviti vizija budućnosti ili ideje, ne samo o novim uslugama, već i o nekim aspektima redizajna gradskog urbanog područja. Trento pilot projekt projekt primijenio je eksperimentalnu metodu u dva slučaja: u razvoju kulturnog inkubacijskog područja i mogućem poboljšanju gradske četvrti uključivanjem mladih ljudi u zajednicu.

U regiji Košice (SK) pilot aktivnosti su bile usmjerene na inovaciju Mreže urbane hrane u gradu Košice, u cilju da se poboljšaju ruralno-urbane veze s okolnim područjima. Te aktivnosti dovele su do participativnog razvoja digitalnog tržišta poljoprivrednih proizvoda kako bi se lokalna proizvodnja ruralnih područja uskladila s potražnjom uglavnom iz urbanih područja. Cilj ovog virtualnog tržišta je omogućiti građanima, restoranima, kantinama i drugim kupcima u gradu Košicama da kupuju proizvode izravno od lokalnih poljoprivrednika različitih veličina - od pojedinaca i obitelji do velikih proizvođača. Metoda Projekt u jednom danu korištena je za interakciju i dobivanje povratnih informacija od građana/krajnjih korisnika od dizajna, preko razvoja, implementacije i testiranja, do stvarnog funkcioniranja platforme.

Svrha pilot projekta mađarskoj Vas regiji bila je uspostaviti Multidisciplinarni znanstveni centar, kao središte digitalne inovacije usmjereno prema zajednici (Hub). Multidisciplinarni znanstveni centar je ustanova za obuku i obrazovanje dionika iz lokalnog ekosustava, a njen je osnovni cilj doprinos poboljšanju primjene digitalnih rješenja usmjerenih na poslovnu konkurentnost. Kako se ne bi održavali samo treninzi i studijski posjeti na način kako je to opisano na početku rada Multidisciplinarnog centra, te u svjetlu unaprjeđenja njegovih njegovi standarda,  različitim skupinama dionika postavljena su određeni setovi pitanja u cilju prikupljanja povratnih informacija. Provedene su participativne metode Tvornica vizija (Vision factory) i Projekt u danu, kako bi se prikupili strukturirani odgovori.


2. POČETAK INTEREKACIJE I KORIŠTENJE ICT ALATA

Piloti su uključili neke ICT tvrtke u početne/stalne aktivnosti interakcija sa sudionicima. Sudjelovanje relevantnih dionika u planiranju i izvršenju procesa bila je ključna motivacija za uključivanje sudionika, koji su u tome vidjeli stvarnu mogućnost da se nešto promjeni.

Dionici su identificirani i odabrani u prvoj fazi projekta, pri čemu je jasno iskomunicirano da je njihova uloga aktivna i da nisu puki promatrači u procesu donošenja odluka. U tom smislu bilo je važno da svi piloti jamče transparentnost procesa sudjelovanja, način provedbe, potrebne informacije te rezultate koje proces može producirati. Pored toga svi dionici imali su mogućnost izravne interakcije.

Ovaj tip participativnog procesa obično se provodi fizički, putem Living Laba, ali su i digitalne tehnologije bile od velike koristi. Cloud servisi za dijeljenje dokumenata i slikovnog materijala (npr. Google Drive, DropBox, Google fotografije) pružili su mogućnost prikupljanja i dijeljenja informacija kroz različite faze radionica, kojih je veći broj i imaju različite sudionike.
Društvene mreže su također bile korisne (npr. Facebook, Twitter), u smislu stvaranja šireg dosega i utjecajem koji nadilazi jednostavne fizičke susrete. Pored toga, društvene mreže utjecale su i na one sudionike koji inače ne bi sudjelovali.

3. IMPLEMENTACIJA PARTICIPATIVNIH METODA

Radionica 'Projekt-u-danu', koja se može i ponoviti (s drugim sudionicima) ili proširiti u niz radionic. Putem Design Thinking mape (suosjećaj, definiraj, pruži ideju, prototip, test) u 2-3 različite radionice

Cilj je izgraditi početnu zajedničku referencu kao prvu aktivnost projekta. Time se nastoji pomoći sudionicima da se orijentiraju prema potencijalnom smjeru projekta, te pružiti osnovu za planiranje i identificiranje budućih projekata.

U sva tri pilot-projekta provedba ove participativne metode poslužila je u implementaciji projekta u kratkom vremenskom okviru s dionicima, potencijalnim kupcima, korisnicima različite dobi, i korisnicima s različitim razinama digitalnog znanja. Sve su to preduvjeti za donošenje ispravne odluke, budući da se procesom pronalazi najbolje konačno rješenje, prije implementacije cijelog sustava/rješenja i prije nego što se angažiraju sva proračunska sredstva.

U svim pilot projektima Interreg CE projekta URBAN INNO to je u osnovi i napravljeno, radi usklađivanja problema sa svim sudionicima, pružanja prilike da iznesu svoje mišljenje na strukturiran način, te poticaja na provedbu ideja koje će razviti tijekom procesa.

Kao što je već istaknuto, ova metoda je predstavlja prikladan okvir za korištenje Design Thinking tehnika i alata, kojih je puno i koje treba selektivno primijeniti.(https://www.interaction-design.org/literature/article/5-stages-in-the-design-thinking-process)

 

4. ISHODI/REZULTATI PILOT PROJEKTA

Participativnim procesom dobiveni su korisni rezultati. Proces sudjelovanja s odabranim sudionicima (od 20 do 45 polaznika svake radionice) pokazao se produktivnim u izradi budućih planova i ideja, kako u urbanom dizajnu (Trento) tako i u dizajnu digitalnih usluga (Košice) i razradi budućeg Multidisciplinarnog centra (Vas).

Sva tri pilota bila su vrlo uspješna u boljem definiranju ciljanih aktivnosti, na temelju različitih gledišta, različitih dionika i različitih sudionika, koji bi inače takve aktivnosti razrađivali sami ili u malim homogenim skupinama. Na taj je način svaki sudionik transparentno imao priliku izraziti vlastitu ideju, izravno slušati druge ideje, dobiti uvid u iskustva ostalih sudionika, te ukloniti komunikacijske prepreke koje često onemogućavaju dolazak do zajedničkog rješenja aktivnim putem.